Dana 30. srpnja 2024. održana je sjednica Koordinacije za sustav Domovinske sigurnosti. Središnja tema održane sjednice bila je kibernetička sigurnost Republike Hrvatske u svjetlu najnovijih kibernetičkih napada na pojedine institucije i organizacije.
Na sjednici su pored redovitih članova Koordinacije sudjelovali i čelnici dodatno pozvanih tijela državne uprave te predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca i Udruge gradova u Republici Hrvatskoj.
U okviru provedene rasprave iznesena su iskustva iz recentnih napada, s težištem na prepoznavanju jakosti i slabosti odgovora na kibernetičke napade. Naglašeno je kako je uspješnim djelovanjem nadležnih tijela koja se bave kibernetičkom sigurnošću i zaštitom, većina napadnutih subjekata u potpunosti oporavila svoje digitalne sustave i nastavila s redovitom radom, ali uz privremeni gubitak sposobnosti pružanja usluga.
Na sjednici je dan pregled aktualnog stanja kibernetičke sigurnosti te aktivnosti koje je potrebno poduzeti u narednom kratkoročnom razdoblju.
Istaknuto je kako osnovni mehanizam podizanja kibernetičke sigurnosti predstavlja Zakon o kibernetičkoj sigurnosti te dodatno donošenje podzakonskih akata (Nacionalnog programa upravljanja kibernetičkim krizama te Uredbe o kibernetičkoj sigurnosti), čije je donošenje u završnoj fazi.
Usklađena primjena Zakona o kibernetičkoj sigurnosti osigurat će ključne ciljeve sigurnosti kritičnih kibernetičkih elemenata, učinkovite instrumente upravljanja organizacijom i kibernetičkim sigurnosnim procesima, suradnju svih nadležnih tijela i subjekata obveznika Zakona, kao i uspostavu reguliranog pristupa kibernetičkoj sigurnosti odnosno uvođenje mjera za visoku razinu kibernetičke sigurnosti. Pri tome se ne misli samo na državni sektor ili na kritičnu infrastrukturu, već na sve segmente društva.
Nadalje, osim što je nužno nastaviti daljnje podzakonsko normativno uređenje područja kibernetičke sigurnosti odnosno provesti transpoziciju mjera kibernetičke sigurnosti, treba u cilju podizanja kibernetičke sigurnosti što prije provesti transformaciju Centra za kibernetičku sigurnost u Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost SOA-e.
Daljnje širenje sustava SK@UT kao Nacionalnog sustava za otkrivanje kibernetičkih prijetnji i zaštitu kibernetičkog prostora isto tako predstavlja jedan od načina podizanja kibernetičke sigurnosti. Pored 75 državnih tijela i drugih entiteta pozivaju se svi, posebno privatni sektor, da se priključe sustavu SK@UT.
Očekuje se od nadležnih tijela da kroz preventivno djelovanje, te pravodobne odgovore i pomoć unaprijede zaštitu kibernetičkog prostora RH. Istaknuto je kako je potrebno da izvješćivanje o kibernetičkim napadima bude brzo i djelotvorno, kao i da je na svim razinama nužno neprekidno upozoravati i jačati svijest o kibernetičkim prijetnjama te kroz obrazovanje i obuku neprekidno poboljšavati sigurnosnu kulturu pojedinaca i organizacija.
Zaključeno je kako je sinergijom svih nadležnih tijela moguće odgovoriti na sve kibernetičke izazove u narednom razdoblju.
Na sjednici su pored redovitih članova Koordinacije sudjelovali i čelnici dodatno pozvanih tijela državne uprave te predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca i Udruge gradova u Republici Hrvatskoj.
U okviru provedene rasprave iznesena su iskustva iz recentnih napada, s težištem na prepoznavanju jakosti i slabosti odgovora na kibernetičke napade. Naglašeno je kako je uspješnim djelovanjem nadležnih tijela koja se bave kibernetičkom sigurnošću i zaštitom, većina napadnutih subjekata u potpunosti oporavila svoje digitalne sustave i nastavila s redovitom radom, ali uz privremeni gubitak sposobnosti pružanja usluga.
Na sjednici je dan pregled aktualnog stanja kibernetičke sigurnosti te aktivnosti koje je potrebno poduzeti u narednom kratkoročnom razdoblju.
Istaknuto je kako osnovni mehanizam podizanja kibernetičke sigurnosti predstavlja Zakon o kibernetičkoj sigurnosti te dodatno donošenje podzakonskih akata (Nacionalnog programa upravljanja kibernetičkim krizama te Uredbe o kibernetičkoj sigurnosti), čije je donošenje u završnoj fazi.
Usklađena primjena Zakona o kibernetičkoj sigurnosti osigurat će ključne ciljeve sigurnosti kritičnih kibernetičkih elemenata, učinkovite instrumente upravljanja organizacijom i kibernetičkim sigurnosnim procesima, suradnju svih nadležnih tijela i subjekata obveznika Zakona, kao i uspostavu reguliranog pristupa kibernetičkoj sigurnosti odnosno uvođenje mjera za visoku razinu kibernetičke sigurnosti. Pri tome se ne misli samo na državni sektor ili na kritičnu infrastrukturu, već na sve segmente društva.
Nadalje, osim što je nužno nastaviti daljnje podzakonsko normativno uređenje područja kibernetičke sigurnosti odnosno provesti transpoziciju mjera kibernetičke sigurnosti, treba u cilju podizanja kibernetičke sigurnosti što prije provesti transformaciju Centra za kibernetičku sigurnost u Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost SOA-e.
Daljnje širenje sustava SK@UT kao Nacionalnog sustava za otkrivanje kibernetičkih prijetnji i zaštitu kibernetičkog prostora isto tako predstavlja jedan od načina podizanja kibernetičke sigurnosti. Pored 75 državnih tijela i drugih entiteta pozivaju se svi, posebno privatni sektor, da se priključe sustavu SK@UT.
Očekuje se od nadležnih tijela da kroz preventivno djelovanje, te pravodobne odgovore i pomoć unaprijede zaštitu kibernetičkog prostora RH. Istaknuto je kako je potrebno da izvješćivanje o kibernetičkim napadima bude brzo i djelotvorno, kao i da je na svim razinama nužno neprekidno upozoravati i jačati svijest o kibernetičkim prijetnjama te kroz obrazovanje i obuku neprekidno poboljšavati sigurnosnu kulturu pojedinaca i organizacija.
Zaključeno je kako je sinergijom svih nadležnih tijela moguće odgovoriti na sve kibernetičke izazove u narednom razdoblju.
